Biciklijada 2022.

Udruga Moj Buševec u suradnji s Biciklističkim klubom Sljeme, udrugom Vukovina u srcu, portalom biciklijade.com i udrugom Klub mladih moj Buševec organizira 12. lipnja 2022. godine svoju redovnu Biciklijadu, ovog puta s  3 biciklističke vožnje.

REKREATIVNA VOŽNJA
Buševec-Vukovina-Buševec

Start je u Buševcu na  Trgu Seljačke sloge. Na izlasku iz Buševca vozi se cestom prema industrijskom naselju Turopolje. S desne strane nalazi se šuma Stari Gaj koja pripada Turopoljskom lugu. S lijeve strane, bliže željezničkoj pruzi, nalazi se Letjelište Buševec, mali sportski aerodrom Aero kluba Velika Gorica.

Nakon prelaska željezničke pruge ulazi se u naselje Turopolje koje je nastalo 1911. godine kao industrijsko naselje. U mjestu se nalazi drvna industrija – proizvodnja parketa PANA, ranžirni kolodvor željezničke postaje Turopolje. Nakon izgradnje željezničke pruge Zagreb-Sisak 1862. godine izgrađena je 1877. godine na poticaj kneginje Helena von Thurn-Taxis iz Novog Čiča, vlasnice bivših Erdödyjevih šuma, zajedno s plemenitom općinom turopoljskom željeznička utovarna postaja Turopolje. Dopuštenje za sječu hrastovine iz Turopoljskog luga ishodovala je jedna francuska tvrtka koja je izgradila skladišta i barake.  Šumske radove obavljali su šumski radnici, mahom doseljenici iz Kranjske, ali i drugih krajeva Austro-Ugarske Monarhije.
Tvrtka „Filip Deutsch & sinovi“ izgradila je 1910. godine industrijsku parnu pilanu, koja je počela radom 1911. godine. 1941. godine pilanu je konfiscirala Nezavisna Država Hrvatska, a 1945. godine vlasti Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Pilana je proširila svoj posao i na proizvodnju parketa te dalje poslovala pod imenom Drvno industrijsko poduzeće Turopolje. Danas je pilana u privatnom vlasništvu pod nazivom PANA i uglavnom se bavi proizvodnjom parketa. U tvorničkom krugu nalazi se drvena skulptura Zdenac koju je izradio kipar Zlatko Zlatić 1981. godine u povodu sedamdesete obljetnice postojanja naselja i pilane.
Na naselje Turopolje odmah se nadovezuje mjesto Rakitovec. Spominje se prvi put 1344. godine, a 1488. g. spominju se već Donji i Gornji Rakitovec. Svoje posjede na području Rakitovca imali su u 16. stoljeću remetski pavlini a u 19. stoljeću posjede je imao biskup Maksimilijan Vrhovec koji je nosio titulu Rakitovečki. Odmah na ulazu u selo nalazi se škola u čijem se dvorištu nalazi prastaro hrastovo stablo, a u centru sela mala kapelica Sv. Petra i Pavla.
Par stotina metara iza Rakitovca skreće se desno  uz odvodni kanal Sava – Odra preko Kučkog mosta ulazi se u mjesto Kuče nastavlja se dalje preko Gornjeg podotočla sve do odredišta mjesta Vukovina.
U Vukovini se nalazila stara kraljevska utvrda s opkopima koji su se punili vodom iz potoka Lomnice. U 13. stoljeću utvrda se nalazila u posjedu kralja Bele IV., a u 15. stoljeću u posjedu kralja Matijaša Korvina koji ju je poklonio svojem sinu, hrvatskom hercegu i kasnijem banu Ivanišu Korvinu. Ivaniš Korvin je 1496. godine prodao vukovinski posjed Baltazaru Alapiću. Njegov potomak Gašpar Alapić koji je živio u Vukovini proslavio se u obrani Sigeta 1566. godine zajedno s Nikolom Šubićem Zrinskim. Godine 1573. ugušio s ostalim hrvatskim velikašima poznatu Gupčevu seljačku bunu kod Stubice, a 1574. do 1578. godine bio je hrvatski ban. U staroj drvenoj Alapićevoj kuriji, koja je danas u vlasništvu obitelji Mikulin iz Vukovine, svoj atelje ima akademski kipar Mladen Mikulin. U Vukovini se nalazi reprezentativna župna crkva Pohoda BDM s njezinim čudotvornim kipom. Vukovina je i poznato proštenište s proštenjem na Veliku Gospu.
Nakon dolaska u Vukovinu i bicikliranja na trasi Stara cesta-Mate Bedeka-Stančićeva prema sportskom terenu NK Ban Jelačič, slijedi odmor uz okrijepu domaćina udruge Vukovina u srcu. Biciklisti će imati mogućnost fotografirati se (uz rekvizite) te izraditi brzu fotografiju (uz pomoć mobilne aplikacije Canon selphy).

Start vožnje je u 15:00 sati.
Dužina staze iznosi 20 km
Predviđeno vrijeme vožnje: oko 1h i 20 min uz odmor nakon 10 km.

Prvih 100 prijavljenih dobiva majicu 7. Buševske biciklijade na poklon (VRIJEDI SAMO ZA PRIJAVE NA STARTU).

Sudionici ove vožnje ne plaćaju kotizaciju.

XC utrka VRATA OD KRČA

        Svi sudionici rekreativne XC utrke startaju paralelno. Start je u Buševcu na Trgu Seljačke sloge. Sa glavne ceste skreće se prema Novom Selu Lekeničkom. Utrka prolazi uskom cestom kroz bogatu faunu i očuvani kompleks poplavnih šuma hrasta lužnjaka kroz mjesta Barbarići Kravarski, Gornji Vukojevac i Prkovec. Utrka se nastavlja preko glavne ceste u mjestu Pešćenica prema jugoistočnom dijelu Turopolja, carstvu vode, šuma i livada prekrasne šume Turopoljski Lug, nekad i danas jednom od glavnih obilježja ovog područja.

Kako bi stvorili više obradive površine i prostora za livade Turopoljci su bili prisiljeni krčiti šumu, zemlja je parcelirana, a podignuta su “Vrata od krča” – dva drvena stupa. Za vrijeme velike poplave 1914. godine vrata su srušena, te su ponovno obnovljena i postavljena 1916. godine. Utrka završava ravnom šumskom makadamskom cestom u Buševcu, kojoj kao da se ne nadzire kraj.

Predviđeno vrijeme trajanja XC utrke je 1h30′.
Start utrke je u 11:00 sati.
Dužina staze iznosi 33,2
Kotizacija: 100 kn

GRANFONDO

REKREATIVNA CESTOVNA BICIKLISTIČKA UTRKA
100 HUPSERA  Ruta CLASSIC

Mjesta prolaska rute: Buševec (start), Kravarsko, Hotnja, Pokupsko (feed zona), Cerje Pokupsko, Lukinić brdo, Cerovski vrh, Jerebić, Opatija, Roženica, Kravarsko, Buševec (cilj).

Start utrke je u 11:15 sati.
Dužina staze iznosi  70.2 km
Visinski profil: 1017m
Predviđeno vrijeme utrke: oko 1h i 50 min
Kotizacija: 100 kn

Prijave za utrke na www.100hupsera.com ili od 09:00 sati na Trgu Seljačke sloge u Buševcu.

Za SVE rute ososiguraki smo vozilo za prijevoz bicikla u kvaru (servisno vozilo), putničko vozilo za prijevoz biciklista koji odustanu kao i vozilo sa volonterima Crvenog križa Velika Gorica u slučaju ozljeda.

NAKON BICIKLIJADE

Druženje se nastavlja uz različite zabavne sadržaje i grupu ZAKON ŠUTNJE.

Pomoć obitelji Salamun iz Strašnika, nastavak akcije

 

 

Pomoć obitelji Salamun

 

Poštovani mještani Buševca i svi naši dragi prijatelji,

želimo vas ovim putem obavijestiti o statusu naše zajedničke akcije pomoći potresom nastradalom području. Zahvaljujući vašim i našim donacijama do sada je prikupljeno otprilike 80% potrebnih sredstava za kućanske aparate i namještaj za obitelj gđe. Silvije Galijan Salamun iz mjesta Strašnika, kućni broj 66. Sva prikupljena sredstva nalaze se na posebnom žiro računu gđe. Silvije Galijan Salamun i čekaju da kuća bude dovršena.

Na samom objektu do sada je odrađeno slijedeće: prikupljena je sva dokumentacija o uklanjanju objekta, objekt je uklonjen zajedno s temeljima koji su izvađeni, napravljena je nova projektna dokumentacija, pribavljene sve dozvole, napravljeni su temelji i upravo se montira drvena konstrukcija kuće (u svim ovim radovima mi nismo financijski sudjelovali). Svi radovi se izvode pod budnim okom nadzornog inženjera. Planirani dovršetak radova je srpanj 2022 godine. Po dovršetku i zatvaranju objekta bit će utrošena i naša sredstva za opremanje kuće sa svim potrebnim namještajem kao što smo vas upoznali u prvom pismu.

Ukoliko još netko želi pripomoći svojim financijskim prilogom može to učiniti putem donje uplatnice, kako bismo barem jednoj obitelji s područja naše Banovine što prije vratili osmijeh na licu.

Hvala svima na dosadašnjim prilozima uz poruku da ćemo vas o utrošku svih doniranih sredstava obavijestiti na isti način nakon realizacije našeg dijela ove akcije.

Rušenje stare kuće

Izgradnja buduće kuće obitelji Salamun, prosinac 2021.

Božić u Rožincu 2021

Za Vukovar 2021

Kestenijada i 3. utrka traktor kosilica

8. Buševska kestenijada održana je u subotu 9. listopada 2021. godine s početkom u 15.00 sati. Odaziv sudionika i posjetitelja bio je vrlo dobar bez obzira na pandemiju Korona virusa. Prema procjeni bilo je na Kestenijadi preko 300 osoba. Kao popratna manifestacija održana je utrka motornih kosilica pod nazivom Tur-Challenge te prvi put okupljanje ljubitelja oldtimera iz Velike Gorice i okolnih gradova.

Nazočni gosti mogli su pod šatorom uz glazbu pojesti pečene kestene,kolače od kesten-pirea i popiti mošt koji su napravili članovi udruge Moj Buševec.

Na utrci kosilica Tur-Challenge sudjelovalo je devet natjecatelja. Trke su održane na uređenoj trkaćoj stazi posebno ocrtanoj na tlu, a najbolji sudionici nagrađeni su peharima za prvo, drugo i treće mjesto.

Na Kestenijadi je također predstavljen i Turopolski starinski kolendar za 2022. godinu koji naša udruga izdaje potkraj svake godine na kajkavskom izričaju.

Ovogodišnja 8.Buševska kestenijada i Tur Challenge sufinacirani su sredstvima Zagrebačke županije.

Treća utrka traktor kosilica “TUR CHALLENGE” BUŠEVEC

U subotu 09. listopada 2021., od 16 sati na Trgu Seljačke sloge u Buševcu. Utrka počinje u 16 sati, a kvalifikacije u 15 sati. Radi se o utrci STANDARDNIH traktor kosilica, a svi zainteresirani mogu se prijaviti na:
mail: info@moj-busevec.hr
tel: 091/534-7175
ili na dan utrke na Trgu Seljačke Sloge Buševec.
Kotizacija za utrku je 30 kn.
Zainteresiranim natjecateljima postoji mogućnost besplatnog prijevoza traktor kosilice do staze uz dogovor s organizatorom.

Staza:

Izašao je TUROPOLJSKI LEKSIKON

Kapitalno djelo

Početkom 2021. godine izašlo je iz tiska jedno od najznačajnijih djela o Turopolju, veliki Turopoljski leksikon u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. U toj knjizi velikog A3 formata na 690 stranica napisano je sve ono što suvremena znanost zna o Turopolju.

Na stvaranju ovog dijela pod uredništvom mr. sc. Mladena Klemenčića i Katje Matković Mikulčić sudjelovalo je i sedamdesetak stručnjaka iz raznih područja, a još ih je najmanje desetak bilo angažirano oko likovnog, jezičnog i grafičkog uređenja.

Svako djelo bez obzira na njegovu opsežnost ne može obuhvatiti cjelokupno znanje niti sve pojmove koji bi trebali biti zabilježeni u jednoj takvoj knjizi. U velikoj količini materijala često se mora napraviti selekcija i tada se mogu potkrasti greške da neke osobe ili pojmovi budu nepravedno izostavljeni. Takvu sudbinu nije mogao izbjeći ni Turopoljski leksikon prigodom uredničke selekcije natuknica koje se odnose na osobe iz Buševca.

Kao vanjskom suradniku Leksikona zaduženom da napiše članke koji se odnose na Buševec obratili su mi se neki Buševčani s upitom kako to da su neki zaslužni Buševčani izostavljeni. Moram stoga radi svog opravdanja naglasiti da se radi o propustu koji se dogodio bez mojeg znanja i izvan mojeg utjecaja. Za Leksikon sam napisao ukupno 134 članka te šezdesetak raznih drugih dopunskih tekstova. Bilo bi tih članaka i više da su se na moje opetovane zamolbe odazvali svi oni zaslužni Buševčani (odnosno njihovi potomci) koje sam zamolio za suradnju.

Što manjka?

Uredništvo Turopoljskog leksikona zadržalo si je pravo na izbor tekstova kao i na njihovu obradu (skraćivanje). Tako je u Leksikonu objavljen 91 članak (natuknica) u kojima sam potpisan kao autor ili koautor, što znači da ih je oko jedne trećine izostavljeno. Činjenica je da sam uredništvu Leksikona, prema obavijesti glavnog urednika, poslao najviše članaka pa je ono, u želji da broj natuknica bude ujednačen, izostavilo neke moje tekstove, a da se prethodno nije samnom konzultiralo, pa su tako izostavljene i neke natuknice, koje su, prema mojem mišljenju, trebale ući u Leksikon. Među takvim izostavljenim natuknicama nalazi se npr. Robić, Josip (Kolar), koji je bio jedan od utemeljitelja Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Buševcu 1900. godine, njegov prvi zapovjednik i doživotni predsjednik (u trajanju od 44 godine). Bio je 1911. godine osnivač i prvi predsjednik mjesne organizacije Hrvatske pučke seljačke stranke u Buševcu te član Glavnog odbora HPSS u Zagrebu. Bio je među utemeljiteljima knjižnice i pjevačkog zbora te osnivač i voditelj tamburaškog zbora 1912. godine, među osnivačima Ogranka Seljačke sloge 1920. godine čiji je predsjednik bio od 1922. do 1925. godine, a u dva je navrata bio biran i za suca plemenite sučije Buševec 1923. i 1924. godine.

Nema ni isusovca Stjepana Katulića (Pavlovog), redovnika i župnika, koji je između ostalog bio i zamjenik rektora na isusovačkom kolegiju, rektor i odgajatelj na dubrovačkom sjemeništu te poglavar (superior) u isusovačkim zajednicama u Splitu i Opatiji kao i osnivač udruge Kršćanskih djelatnika u Opatiji prema načelima talijanske katoličke udruge Movimenti sociali.

Od poduzetnika nema u Leksikonu Vlade Rožića (Tomekovog), vlasnika tvrtke Alas-Info, koji je kao nastavnik strojarske grupe predmeta u Srednjoj strukovnoj školi u Velikoj Gorici osnovao i svojim sredstvima 1993. godine opremio kabinet za računalstvo i numerički upravljane strojeve koji se još i danas koristi u nastavnom procesu škole. Prvi je omogućio informatičko obrazovanje nekoliko generacija učenika Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici, konzultant je za poduzeća koja usvajaju nove tehnologije, a u svojoj je tvrtki ostvario niz složenih projekata na vrlo različitim područjima od izrade alata za termoplaste, duroplaste, gumu, legure aluminija i cinka pa do specijalnih naprava za rasijecanje turbinskih kučišta i obradu ojnica. Njegova tvrtka Alas-Info također je izostavljena, premda je urednik najavio da će biti spomenuta pod natuknicom Donji Vukojevac.

Od sportaša nema Igora Rožića, koji je kao desetogodišnjak nastupao za Hrvatsku na europskim šahovskim natjecanjima u Tallinu i Murecku, dvaput osvojio nagradu sportske nade godine grada Velike Gorice (1994.g. i 1998.g.), koji je 2006. godine proglašen nogometašem godine grada Velike Gorice, a 2008./2009. godine pozvan je u amatersku reprezentaciju Hrvatske (NS Zagreb) i igrao u UEFA Region’s Cupu. Takvih neuvrštenih primjera ima još.

Možda bi stoga bilo dobro da za potrebe Buševčana Medijska grupa Ogranka Seljačke sloge Buševec u okviru svoje izdavačke djelatnosti razmisli o izdavanju Buševskog leksikona kao dopunu Turopoljskom leksikonu jer materijala ima barem dvostruko više od objavljenog.

Kad se izdaje ovako opsežno i značajno djelo neminovno je da se potkrade poneka greška. Tako je uz natuknicu Robić, Josip Haba na stranici 513. uredništvo zabunom na 514. stranici umjesto njegove slike stavio sliku njegovog starijeg brata Stjepana. Inače, slike za leksikon izabralo je uredništvo iz svoje postojeće arhivske građe, bez pomoći nas, vanjskih suradnika.

U Leksikonu je također obrađena povijest nekih starih turopoljskih plemićkih obitelji. Osim obitelji Buševec, drugih buševskih obitelji nema posebno obrađenih u knjizi. Premda za ovu potrebu nisam pisao posebne članke o povijesti starih buševskih obitelji, uredništvo je imalo na raspolaganju knjigu Rodoslovlja buševskih obitelji u kojoj je bila obrađena povijest svih starih buševskih obitelji, ali ju očito nije koristilo.

Izvanredan izdavački pothvat

Međutim, želim još jednom naglasiti da su spomenuti nedostaci zanemarivi u odnosu na cjelokupno djelo. Potrebno je još jednom naglasiti da se radi o izvanredno vrijednom izdavačkom pothvatu i o djelu bez kojeg ne bi smjela biti nijedna turopoljska obitelj. Moram stoga reći da sam počašćen i sretan što sam svojim prilozima mogao pomoći u stvaranju ovog Leksikona.

Ivan Rožić